Login

Tko je online

Imamo 27 gostiju i nema članova online

 

Hodočasnički ručak

 

 

Crkva Majke Božje Gorske, općenito

Crkva je jednobrodna longitudinalna gradevina s poligonalnim svetištem. Sagradena je početkom 15. stoljeća, a temeljito obnovljena nakon potresa u 18. stoljeću. Sa sjeverne strane crkve dogradena je sakristija, a s južne renesansni zvonik. Crkva je okružena baroknim cinktorom koji ima oblik nepravilnog oktogona. S unutarnje strane cinktora (unutar arkada) nalaze se slike koje prikazuju zapisana čudotvorna ozdravljenja.Unutrašnjošću svetišta dominira lijepo izrađeni barokni oltar iz druge polovice 17. stoljeća. U središtu oltara nalazi se drveni gotički kip Majke Božje Gorske s djetetom (oko 1 500. godina). Lijevo i desno od trijumfalnog luka, smještena su kamena postolja na kojima su stajali oltari posvećeni sv. Barbari i sv. Katarini. Na sjevernom je zidu podignuta barokna propovjedaonica na kojoj je upisana godina 1759. Na pjevalištu se nalaze orgulje izrađene oko 1750. godine. Crkva ima freske koje se svojom kvalitetom, zanimljivostima svoje ikonografije i stilskim karakteristikama ubrajaju među najbolje primjere gotičkog zidnog slikarstva u sjevernoj Hrvatskoj. Na freskama su prikazani biblijski prizori uglavnom vezani uz Bogorodicu i Spasitelja, zatim likovi apostola i svetaca te likovi iz Starog zavjeta. Arheološka istraživanja pokazala su da je postojeća crkva podignuta iznad romaničke crkve, koja je pak podignuta iznad predromaničke i starokršćanske. Najstariji otkriveni slojevi boravka prvih judi na ovoj gradini potječu iz ranog brončanog doba (1750.-1600. pr. Kr.). Život se u kontinuitetu može pratiti sve do mladeg željeznog doba (300.-15. pr. Kr.) kada je cijelo brdo dobilo svoj sadašnji oblik. U 2. st. posl. Kr. u vrijeme Rimskog Carstva podiže se poganski hram u kojem se vjerojatno štovala božica Dijana.

picture1

 

Starokršćanska crkva

U 5. stoljeću se unutar kasnoantičke utvrde gradi prilično velika i prostrana starokršćanska crkva, koja je imala predvorje te na sjevernoj strani prigrađene različite prostorije. Ispred pročelja podignuta je zasebna zgrada s krstionicom koja je sa crkvom bila spojena hodnikom. Unutar oktogonalne zgrade krstionice nalazila se heksagonalna piscina, krsni zdenac. Ona je srušena oko 600. godine.

 

Drvena crkva

Južno od postojeće crkve sagrađena je drvena crkva početkom 9. stoljeća. Crkva je jednobrodna, s pravokutnom apsidom i trijemom na pročelju. Dužina broda s apsidom iznosi oko 11 m, a širina je oko 6 m. Drvena crkva u Loboru najstarija je ranosrednjovjekovna crkva u sjevernoj Hrvatskoj. Nju su sagradili franački misionari koji su počeli pokrštavati ovdje živuće Slavene.

Predromanička crkva

Iznad ruševina starokršćanske crkve podiže se u drugoj polovici 9. ili početkom 10. stoljeća, velebna trobrodna bazilika s predvorjem i zvonikom na pročelju. Ona je bila dugačka oko 24 m, a široka oko 13 m. Nađeni su mnogobrojni ulomci kamene plastike: oltarne pregrade, krstionice, ciborija, menze i drugog. Na mnogim ulomcima nalazi se tropruta pletenica, a često se pojavljuju i dijelovi natpisa. Unutar postojećeg svetišta, sa sjeverne strane, vidljiv je istak, ostatak predromaničke crkve, koji ukazuje na to da su njezini dijelovi sačuvani i u postojećem svetištu vidljivi u visini do preko 2 m. Crkvu su vjerojatno podigli benediktinci, i to u vrijeme panonsko - slaven-skog kneza Braslava ili hrvatskog kralja Tomislava. Nakon njenog rušenja u 13. st. sagrađena je romanička crkva, a iznad romaničke početkom 15. st. postojeća gotička crkva. Predromanička crkva u Loboru za sada je jedina predromanička crkva otkrivena u sjevernoj Hr-vatskoj. Bogatstvo njezina interijera uvrštava je među najljepše i najraskošnije ranosrednjovjekovne crkve. Lobor je bio jedan od najvažnijih misionarskih punk-tova u vrijeme pokrštavanja sjeverne Hrvatske.

 Arheološka istraživanja provode se u kontinuitetu od 2002. godine. Ona se provode u sklopu sveobuhvatne sanacije i obnove svetišta Majke Božje Gorske te uredenja arheološkog parka.